Zahvaljujući poznatom slovenskom fotografu Marjanu Lazniku prenosimo njegovu izuzetno korisnu seriju blogova pod nazivom „Upravljanje bojama (color management) za fotografe”.
U drugom članku serije bavimo se jednim od najvažnijih pitanja digitalne fotografije: koji prostor boja odabrati za fotografiranje, obradu, internet i ispis?
sRGB, Adobe RGB ili ProPhoto RGB? Koji prostor boja odabrati?
Ovo je drugi članak u seriji.
- Što je profil boja (ICC)?
- sRGB, Adobe RGB ili ProPhoto RGB?
- RAW i JPEG – kako utječu na boje?
- Profili fotoaparata – tajna početnog prikaza boja
- Kalibracija monitora
- Lightroom i upravljanje bojama
- Photoshop i upravljanje bojama
- ICC profili pri ispisu
- Najčešće pogreške pri upravljanju bojama
- Kako pripremiti fotografiju za internet i ispis?
U ovom članku saznat ćete
- što znači prostor boja
- koja je razlika između sRGB, Adobe RGB i ProPhoto RGB
- što je Display P3 i zašto su boje na iPhoneu življe
- koji prostor preporučujemo za fotografiranje
- koji prostor upotrebljavamo pri obradi fotografija
- koji prostor odabrati za internet, a koji za ispis
U prethodnom članku upoznali smo profil boja (ICC) kao prevoditelja koji omogućuje pravilan prikaz boja na različitim uređajima. Spomenuli smo i prostore boja te naglasili da ta dva pojma nisu istoznačnice.
Danas ćemo se detaljnije posvetiti prostorima boja.
Upravo je to područje u kojem fotografi često pogriješe već pri postavljanju fotoaparata ili poslije, pri izvozu fotografije iz Lightrooma i Photoshopa.
Koji prostor boja, dakle, treba odabrati – sRGB, Adobe RGB ili ProPhoto RGB?
Odgovor nije potpuno jednostavan i ponajprije ovisi o tome što ćete na kraju napraviti s fotografijom.
Što je prostor boja?
Zamislite da ispred sebe imate kutiju s bojicama.
Ako imate malu kutiju s 24 bojice, možete nacrtati lijepu sliku, ali nedostajat će vam neki vrlo specifični i izrazito živi tonovi zelene ili plave boje.
Ako imate veliku kutiju sa 120 bojica, na raspolaganju vam je mnogo više nijansi i vaša slika može biti znatno bogatija bojama.
Prostor boja upravo je to – on određuje veličinu vaše kutije s bojicama.
Govori nam koliko različitih nijansi boja neka datoteka može sadržavati ili koliko ih neki uređaj može prikazati.
U digitalnoj fotografiji najčešće se susrećemo s trima standardnim RGB prostorima boja. Pogledajmo razlike među njima.
sRGB (Standard RGB)
To je najmanja kutija s bojicama.
Standard sRGB stvorili su HP i Microsoft 1996. godine. Cilj je bio razviti jedinstveni prostor boja koji može prikazati svaki monitor, pa čak i najjeftiniji.
To vrijedi i danas.
sRGB je apsolutni vladar interneta. Upotrebljavaju ga internetski preglednici, pametni telefoni, tableti i velika većina računalnih zaslona.
Zbog toga je sRGB i danas zadani standard za:
- internetske stranice
- elektroničku poštu
- društvene mreže
- većinu mobilnih telefona
- većinu televizora
Kada pripremam fotografiju za internet, gotovo je uvijek izvozim u sRGB. Tako je najveća vjerojatnost da će boje većini korisnika biti prikazane pravilno.
Prednosti:
- Kompatibilnost: fotografija u sRGB prostoru izgledat će približno jednako na gotovo svakom uređaju.
- Sigurnost: najsigurniji je izbor za objavu na internetu, uključujući Facebook, Instagram i internetske stranice.
Nedostaci:
- Ograničen raspon: ne sadržava vrlo zasićene boje, ponajprije zelene i plave, koje suvremeni fotoaparati i pisači mogu zabilježiti odnosno ispisati.
Display P3 – prostor boja suvremenih zaslona
Posljednjih godina sve češće susrećemo još jedan prostor boja, iako ga mnogi fotografi možda još ne poznaju po imenu: Display P3, odnosno DCI-P3.
Izvorno je razvijen za digitalne kinoprojekcije, a danas ga nalazimo na zaslonima većine suvremenih uređaja: iPhonea od modela 7 nadalje, iPada, MacBooka, mnogih Android telefona i sve većeg broja računalnih monitora.
Display P3 pokriva približno 25 % više boja od sRGB prostora, osobito u zeleno-crvenom području.
Zašto fotografije na iPhoneu često izgledaju življe nego na računalu?
Upravo zbog toga. iPhone ima zaslon koji može prikazati Display P3, a fotografije snimljene iPhoneom automatski se spremaju u P3 prostoru.
Kada takvu fotografiju otvorite na sRGB monitoru koji ne može prikazati sve te boje, fotografija djeluje nešto manje živopisno. Kada je otvorite na drugom iPhoneu ili MacBooku koji podržava P3, boje su bogatije i življe.
Što to znači fotografima u praksi?
Za sada je preporuka jednostavna: za internet i dalje izvozite u sRGB. Većina preglednika i platformi, uključujući Facebook i Instagram, još uvijek tretira sRGB kao standard.
Neki suvremeni preglednici, primjerice Safari i Chrome, te pojedine platforme već podržavaju P3, što znači da se situacija polako mijenja.
Ako fotografirate iPhoneom ili obrađujete fotografije na MacBooku te ih dijelite unutar Appleova ekosustava, primjerice putem iClouda ili aplikacije Apple Photos, boje će se na kompatibilnim uređajima automatski prikazati u P3 prostoru.
Display P3 zasad nije prostor boja kojim biste morali aktivno upravljati pri obradi u Lightroomu ili Photoshopu. Korisno je, međutim, razumjeti zašto boje na iPhoneu ili MacBooku izgledaju življe nego na starijem sRGB monitoru. To nije pogreška, nego rezultat većeg prostora boja.
Zašto je Adobe stvorio Adobe RGB?
Kada je digitalna fotografija počela zamjenjivati film, postalo je jasno da sRGB ne obuhvaća sve boje koje mogu reproducirati kvalitetni pisači.
Najveća je razlika u zelenim i cijan tonovima.
Zato je Adobe razvio prostor boja Adobe RGB (1998).
Njegova svrha nije bila poboljšati prikaz na monitorima, nego omogućiti spremanje većeg broja informacija za profesionalni ispis.
To znači da fotografija može sadržavati više nijansi boja koje kvalitetan pisač može reproducirati.
Ako fotografiju objavimo na internetu, većina tih dodatnih informacija neće doći do izražaja.
Prednosti
- Više boja: odličan izbor za motive bogate bojama, kao što su krajolici i priroda, kada planirate kvalitetan ispis.
- Standard za ispis: mnogi bolji fotolaboratoriji i fotografski pisači mogu iskoristiti prednosti Adobe RGB prostora.
Nedostaci
- Problemi na internetu: Adobe RGB fotografija objavljena bez pretvorbe u sRGB na mnogim zaslonima može izgledati isprano, blijedo i beživotno.
- Zahtijeva bolji monitor: za prikaz prednosti Adobe RGB prostora potreban je kvalitetan širokogamutni monitor.
Na CIE dijagramu može se vidjeti i prostor CMYK ispisa. Zanimljivo je da je CMYK u nekim područjima, primjerice u živim zelenim i cijan tonovima, manji od Adobe RGB prostora, dok ga u pojedinim područjima, primjerice kod određenih žutih tonova, može i premašiti.
Upravo je zato Adobe RGB toliko popularan pri pripremi fotografija za ispis – obuhvaća velik dio boja koje pisač može reproducirati. CMYK ćemo detaljnije obraditi u članku o ICC profilima za ispis.
Najčešća pogreška koju fotografi rade jest postavljanje fotoaparata na Adobe RGB, nakon čega fotografije bez obrade i pretvorbe objavljuju na Facebooku. Rezultat su blijede i beživotne fotografije jer internet i mnogi zasloni ne prikazuju pravilno Adobe RGB prostor.
ProPhoto RGB – najveći među najčešće upotrebljavanim prostorima boja
ProPhoto RGB namijenjen je ponajprije profesionalnoj obradi fotografija.
Njegov je raspon boja toliko velik da premašuje mogućnosti većine monitora, pa čak i dio matematički definiranog područja ljudskog vida.
To može zvučati neobično, ali svrha ProPhoto RGB prostora ponajprije je spriječiti gubitak informacija o bojama tijekom zahtjevne obrade fotografija.
Ako fotografiju snažno obrađujemo – mijenjamo kontrast, zasićenost i tonove boja ili primjenjujemo lokalne prilagodbe – veći prostor boja pruža nam više rezerve.
Zato Adobe Lightroom Classic interno upotrebljava vrlo velik radni prostor temeljen na ProPhoto RGB prostoru.
To ne znači da će konačna fotografija biti prikazana u ProPhoto RGB prostoru, nego da tijekom obrade nećemo izgubiti dragocjene podatke.
Prednosti
- Čuva najviše informacija: pri obradi RAW datoteka smanjuje rizik od gubitka nijansi koje je zabilježio senzor fotoaparata.
- Priprema za budućnost: velik prostor boja ostavlja rezervu za buduće monitore i pisače koji će moći prikazati više boja.
Nedostaci
- Samo za 16-bitnu obradu: zbog vrlo velikog raspona u Photoshopu ga treba upotrebljavati u 16-bitnom načinu. U 8-bitnom načinu može se pojaviti posterizacija odnosno banding.
- Opasnost pri izvozu: ProPhoto RGB datoteka poslana na internet ili u tiskaru bez pravilne pretvorbe može imati potpuno pogrešne boje.
Za konačni proizvod nikada ne upotrebljavam ProPhoto RGB. Takve su datoteke previše rizične ako ih klijent slučajno objavi na internetu. Lightroom ga, međutim, interno upotrebljava kao svoj radni prostor, što znači da pri obradi RAW datoteka radimo s najvećim mogućim brojem informacija o bojama.
Veći prostor boja ne znači da će fotografija automatski izgledati ljepše.
To samo znači da može sadržavati više informacija o bojama.
Konačni rezultat i dalje ovisi o monitoru, pisaču, programskoj opremi i pravilnom upravljanju bojama.
Koji prostor boja odabrati?
Odgovorimo na najvažnija praktična pitanja.
Koji prostor preporučujemo za fotografiranje u fotoaparatu?
Ako fotografirate u JPEG formatu, postavite fotoaparat na sRGB. Tako će fotografije odmah biti spremne za dijeljenje, internet i pregled na različitim uređajima.
Ako fotografirate u RAW formatu, postavka prostora boja u fotoaparatu nije presudna. RAW datoteka nema unaprijed određen prostor boja, nego bilježi podatke koje senzor može zabilježiti.
Prostor boja odredit ćete poslije, pri izvozu RAW datoteke iz Lightrooma ili Photoshopa. Ipak, preporučljivo je da fotoaparat bude postavljen na sRGB jer ta postavka utječe na izgled pregleda fotografije na zaslonu fotoaparata.
Koji prostor upotrebljavamo pri obradi fotografija?
Lightroom interno upotrebljava prostor vrlo sličan ProPhoto RGB prostoru. Zbog toga tijekom obrade raspolažete vrlo velikim brojem informacija o bojama.
Kada fotografiju iz Lightrooma prenosim u Photoshop radi dodatne obrade, prenosim je u Adobe RGB prostoru i 16-bitnom načinu. Tako zadržavam bogate boje za eventualni kasniji kvalitetan ispis.
Koji prostor odabrati pri izvozu?
Ovdje je pravilo vrlo jednostavno i vrijedi ga trajno zapamtiti:
- Za internet – Facebook, Instagram, internetske stranice i slanje e-poštom: uvijek izvozite u sRGB.
- Za ispis – fotolaboratoriji, kućni pisači i fotoknjige: upotrebljavajte sRGB, osim kada vam tiskara izričito potvrdi da podržava Adobe RGB.
Ako niste sigurni, sRGB je uvijek sigurniji izbor.
Ako ćete fotografiju objaviti na internetu ili je poslati prijatelju na telefon, mora biti u sRGB prostoru boja. U suprotnom boje mogu izgledati blijedo i isprano.
sRGB, Adobe RGB ili ProPhoto RGB – koji prostor boja odabrati?
Zaključak
Odabir odgovarajućeg prostora boja nije pitanje osobnog ukusa, nego tehnička odluka koja ovisi o tome gdje će fotografija na kraju biti prikazana ili ispisana.
Za većinu fotografa sRGB je najbolji, najsigurniji i najpraktičniji izbor za konačnu fotografiju.
Adobe RGB upotrebljavajte samo kada točno znate zašto vam je potreban, ponajprije za visokokvalitetan ispis.
ProPhoto RGB najbolje je ostaviti u pozadini programa za obradu fotografija, gdje služi za čuvanje što većeg broja informacija tijekom rada.
Sada kada razumijemo prostore boja, vrijeme je da se posvetimo još jednoj važnoj temi koju smo već ukratko spomenuli – utjecaju RAW i JPEG formata na boje.